PLAV – Brojni eminentni stručnaci u poslednje vrijeme ukazuju da je zbog niza negativnih i štetnih uticaja doveden u pitanje dalji opstanak Plavskog jezeru, kao najvećeg ledničkog jezera u Crnoj Gori. Površina i dubina jezera se smanjuju iz godine u godinu i procjenjuje se da će za 50 godina ono u potpunosti nestati, ukoliko se ne krene u proces njegove zaštite. Sve se to dešava iako se Plavsko jezero, zahvatajući površini od oko dva kilometra kvadratna i prostirući se na nadmorskoj visini od oko 900 metara, ubraja u jedno od najljepših jezera na Balkanu. Iz lokalne uprave navode da se godinama unazad preduzimaju određene aktivnosti u cilju zaštite i revitalizacije Plavskog jezera. Navode da je urađena studija na osnovu koje bi trebalo da se krene u proces očuvanja svih vrijednosti koje Plavsko jezero nosi sa sobom.

-Kao što je poznato urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera. Studiju su radili eminatni stručnjaci iz Beograda i njena izrada je koštala oko 250.000 eura. Sredstva za izradu studije je obezbijedila država i ona predstavlja osnov za pisanje programskog zadatka na osnovu kojeg bi Uprave javnih radove Crne Gore trbalo da raspiše tendr za idejni i glavni projekat zaštite i uređenja jezera. Pomenuta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova. Sve je to rađeno kako bi imali funkcionalno jezero da služi na ponos Plavljanima i cijeloj Crnoj Gori – kaže za „Dan” predsjednik opštine Plav Nihad Canović.

On je podsjetio da predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi oko 16 miliona eura. Naglasio je da se iskreno nada da će ta sredstva biti obezbijeđena u narednom periodu.

-U narenom periodu, kada se usvoji državni budžet, očekujemo da se u kaptalnom budžetu nađe i stavka koja se tiče Plavskog jezera, kako bi se uradili glavni i idejni projekti i nakon toga se krenulo sa traženjem sredstva od donatora iz Evropske unije. Sobzirom na važnost projekta i opredijeljenost Crne Gore da bude ekološka država smatram da je odgovornost svih nas da pronađemo ta sredstva, jer Plav i Crna Gora bez Plavskog jezera nijesu isti- naglasio je Canović.

Stručnjaci ukazuju da se Plavsko jezero smanjuje iz više razloga. Prvo zbog nasipa koji dolazi iz rijeka Ljuča i Grnčar, potom zbog neuređenog pitanja kanalizacije u naseljima oko Plavskog jezera, ali i zbog neodgovorno ponašanje ljudi koji svojim aktivnostima utiču da se jezero smanjuje.

Canović navodi da nadležni iz lokalne uprave nastoje da, u dijelu svojih nadležnosti eliminišu negativne uticaje ljudi, ali da su bespomoćni da suzbiju sve pojave koje dovode do smanjenja i devastacije jezera. Kazao je da to treba da se postigne radovima koje predviđa pomenuta studija.

-U pitanju je kompleksan problem sa više aspekata. Tu je ljudski faktor koji mu pokušavamo da suzbijemo, ali mi nemamo puno mogućnosti da zaustavimo negativne uticaje koje stvaraju rijeke koje gravitiraju ka Plavskom jezeru. Zato planirani radovi podrazumijevaju da se postave barijere na rijekama koje bi zaustavljale da mulj iz njih dolazi u Plavsko jezero. Radovi bi, takođe, podrazumijevali i uklanjanje već postojećeg mulja koji je u izuzetnim količinama nastanjen na tlu jezera. Taj mulj bi mogao da se iskoristi za izvođenje građevinskih radova, ali i za formiranje poljoprivrednog zemljišta, o čemu struka treba da da poslednju riječ. Takođe, prilikom uređenja Plavskog jezera treba da se riješi i pitanje ševara koji se tu nalazi, ali i sva druga pitanja koja imaju štetne uticaje – naglasio je Canović, poručujući da je siguran da će Plavsko jezero nastaviti da živi u skladu sa preporukama koje zagovaraju Evropska unija i sve relevantne naučne institucije.

D.J.

---

Raditi na pospješivanju turitičke ponude
Predsjednik Opštine Plav navodi da bi se kroz adekvatnu valorizaciju i zaštitu Plavskog jezera značajno pospješila turistička ponuda Plava.

-Stariji ljudi se dobro sjećaju kada je u punom kapacitetu radio hotel „Plavsko jezero“ i kada je prisustvo turista ovdje bilo veoma brojno. Smaram da taj model iz bivših vremena pruža mogućnost da se ponovo upotpuni turistička ponuda Plava i pokažu prednosti koje drugi gradovi nemaju. Raduju najave da pojedini investitoru iskazuju interesovanje da grade turističke, ugostiteljske i uslužne objekte oko jezera. Na taj način bi se, između ostalog, istakle specifičnosti našeg kraja koje su interesantne turistima. Tako će turisti moći da uživaju na Plavskom jezeru uz mogućnost da preko dana obilaze naše planine i najveće vrhove u Crnoj Gori – ističe Nihad Canović.


Put ka Dečanima nova kapija grada
Iz lokalne uprave se nadaju da će će se izgradnjom puta Plav-Bogićevica-Dečani stvoriti mogućnosti za otvaranje grada prema drugim državama.

-Već duže vrijeme se priča o putu koji će preko Bogićevice povezati Plav sa Dečanima. Dobar dio tog puta je izgrađen, a njegov završetak će otvoriti još jednu kapiju ulaska u Plav. Taj put nam daje međudržavnu vezu. Tako ćemo dobiti jednu novu vrijednost kako privrednu u smislu trgovine, tako i turističku. Otvaranjem novih putnih pravaca možemo da pojačamo prisustvo turista iz drugih država u naše krajeve. Uz to imamo najave od određenih investitora da oni žele da svoj kapital ulažu u Plav što sve zajedno čini dobra osnov za dalje napredovanje – kazao je Canović.



”Radovi bi, između ostalog, podrazumijevali i uklanjanje već postojećeg mulja sa dna jezera i on bi mogao da se iskoristi za građevinske radove, ali i za formiranje poljoprivrednog zemljišta, o čemu struka treba da da poslednju riječ